Vodozemci

Dobri dupin (lat. Tursiops truncatus) vrsta je dupina koja živi i u Jadranu. Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenijemorske sisavce, a dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina.

Red kitovi (Cetacea) dijeli se u tri skupine koje se međusobno bitno razlikuju. U prvu, prastaru skupina spadaju vrste poznate samo po fosilnim ostacima. To su prakitovi (Achaeoceti). Kod nas su fosilni ostaci kitova pronađeni kod Susedgrada i Vrapča u blizini Zagreba.

Žabe ili bezrepci pripadaju vodozemcima, a razlikuju se od drugih vodozemaca po tome što nemaju rep. Tijelo im je zdepasto, pokriveno glatkom, golom i mekanom kožom. Žabe su rasprostranjene na svim kontinentima osim Antartike. Najmanja je jedna kubanska vrsta, veličine samo 1 cm, a najveća je zapadnoafrička žaba, ponekad veća od 30 cm i teška oko 3 kg.

Pjegavi daždevnjak, poznat i kao šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) je vodozemac iz roda daždevnjaka. Duguljasta je tijela, s četiri kratke noge podjednake dužine i dugačkim repom. Većina primjeraka kraća od 20 cm, ali može doseći dužinu od 25 cm. Krupne je i robusne građe.

Ovaj markantni vodozemac ima zeleno do svjetlo zelena leđa prošarana tamnim mrljama i narančast pa do jarko crveniabdomen sa tamnim šarama. Koža im je umjereno naborana a oči visoko smještene i prilagođene životu i u vodi. Noge i plivajuće kožice su im tamne do crne boje.

Biljke i životinje - ritske šume

Sjenice su rasprostranjena porodica ptica, i pojavljuju se u većini Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Afrike. Mnoge male ptice također nastanjuju te šume. Nije ih lako vidjeti zbog gustoće vegetacije, ali ih je zato lakše čuti.

Nedirak (Impatiens L.) je rod zeljastih jednogodišnjih ili višegodišnjih biljaka iz istoimene porodice neticaljki (Balsaminaceae). Rod je opsežan te sadrži i preko 1000 opisanih vrsta iako je manji njihov broj i službeno prihvaćen.Ružičasti cvjetovi nedirka krase šumu u jesen.

Jeleni (lat. Cervidae) su porodica životinja iz reda parnoprstaša (Artiodactyla). Porodica obuhvaća 45 vrsta, između ostalih jelene, srne, sobove i losove, a nastanjuju i Europu. Najupadljivije obilježje ove porodice je rogovlje koje kod različitih vrsta ima vrlo različite oblike, i uglavnom ih imaju samo mužjaci.

Svibovina (Cornus sanguinea), je biljka koja voli nizinska svježa tla. Nalazimo je po živicama, šikarama, uz rijeke i rubove šuma. Iz dobro razvijenog površinskog korijena naraste do 5 m visoki grm. Listovi dužine do 6 cm i širine oko 3 cm nalaze se na šibolikim granama. Slični su listovima drijena jer imaju srpasto savijene nerve (3 do 4 para). Naličje koje je svijetlije od lica prekriveno je silnim sivim dlačicama. Mali bijeli cvjetići sa po 4 latice skupljeni su u štitaste cvatove.

Europska vidra (Lutra lutra) je sisavac iz porodice kuna i smatra se najboljim plivačem među kopnenim zvijerima. Ima gipko tijelo i vrlo je pokretna, a ljudima je privlačna jer se doima da je stalno zaigrana. Susrećemo je u slatkovodnim predjelima. Svoja životna područja odabire ondje gdje joj drveće i grmlje uz rijeke i kanale pruža dobru zaštitu. Onečišćenje voda i cestovni promet značajno utječu na smanjenje njene populacije.

Kuna bjelica (lat. Martes foina) životinja je koja voli stjenovito područje. Zato je najčešća u Dalmaciji, na kraškim staništima. U Slavoniji i Baranji u šumama češća vrsta je kuna zlatica, Martes martes. Međutim, ovdje obitava i kuna bjelica, iako u manjem broju. Prvenstveno živi u gradu Osijeku i u selima poput Kopačeva i Vardarca. Ovdje su stijene zamijenile zgrade, odnosno kuće na čijim se tavanima zadržavaju kune bjelice.