srijeda, 4. studenoga 2015.

7 Dobrobiti boravka u prirodi

Boravak u prirodi divan je način iskorištavanja prekrasnih sunčanih dana. 
Ako ste često bolesni i radite u zatvorenom prostoru, možda vam samo nedostaje malo sunca i svježeg zraka.
Starinski savjet naših baka da treba što više boraviti na svježem zraku, nalazi sve veću potvrdu i u modernim istraživanjima, gdje se pomno proučava. 
U znanstvenim krugovima boravak u prirodi danas nazivaju "zelenom terapijom" ili "ekoterapijom", zbog niza nevjerojatnih učinaka za zdravlje. 
Saznajte koje dobrobiti donosi vam boravak u prirodi.

1. Opskrbljuje tijelo vitaminom D
Jedan od najočitijih razloga za odlazak u prirodu, na sunčano mjesto, je popunjavanje naših zaliha vitamina D.
Ovaj vitamin vrlo je važan za zdrav imunitet
Manjak vitamina D povezan je s osteoporozom, rakom i Alzherimerovom bolesti. 
Boravak na suncu smanjuje rizik od dijabetesa, autoimunih bolesti, multiple skleroze i srčanih bolesti. 
Mnoge kreme za sunčanje blokiraju proizvodnju vitamina D, zato koristite samo prirodna sredstva za sunčanje.
2. Štiti vid
Boravak vani prevenira sindrom "kompjutorskog" vida, a koji podrazumijeva problem s vidom uzrokovan predugim gledanjem u ekran. 
Simptomi su zamagljen vid, dvostruke slike, crvene i suhe oči, iritacije, glavobolja,  bol u vratu i leđima.
Boravak u prirodi može spriječiti i ublažiti sve ove simptome.
Umjetno svjetlo pak može prouzrokovati kratkovidnost, za koju je opet lijek - boravak na suncu i u prirodi.



3. Poboljšava kvalitetu sna
Naš san je reguliran unutarnjim satom, znanim i kao cirkadijalni ritam - biološkim dnevnim ritmom na koji je naviknuto naše tijelo.
Taj unutarnji sat povezan je sa suncem, te ritmom budnosti i spavanja.  
Kada provodite previše vremena u zatvorenom prostoru, to može poremetiti biološki sat i omesti san. 
S ovim problemom bore se ljudi koji rade u smjenama ili puno putuju. 
Izlaganje jutarnjim zrakama sunca vraća normalne cikluse spavanja, a već samo nekoliko sati provedenih u prirodi pomoći će vam u stabiliziranju sna.





4. Utječe na mentalno zdravlje
Priroda nevjerojatno djeluje na mentalno zdravlje.
Pokazala je to nedavna studija u Essexu, objavljena od strane organizacije za mentalno zdravljeMind, u kojoj je istaknuto da je boravak u prirodi smanjio depresiju kod čak 71% ispitanika.
Ekoterapija je bila uspoređena s ispitanicima u drugoj kontrolnoj grupi, koja je bila u šetnji u trgovačkom centru.  Ondje je 41% ispitanika osjetilo poboljšanje, dok se 22% osjećalo - lošije. 
Organizacija Mind zato organizira projekte koji ljude potiču da se bave vrtlarstvom ili brigom o okolišu.
Čak 69% sudionika bolje se osjećalo nakon sudjelovanja u takvim akcijama.
Osim zdravstvenih dobrobiti, pokazuju istraživanja, ekoterapija ima utjecaj i na socijalno raspoloženje te na određene financijske uštede, koje medicina ne može pružiti.  









5. Smiruje i oslobađa stresa
Prema Yoshifumiju Miyazakiju, glavnom japanskom znanstveniku šumske medicine, šetnja u šumi smiruje tijelo, uz druge pozitivne učinke na organizam.  
Šetnja u šumi ili "shinrin-yoku" donosi preventivne efekte, smanjujući stres i oporavljajući imunitet.
I druge studije su pokazale da povezivanje s prirodom smanjuje depresiju, podiže energiju i općenito poboljšava zdravlje. 
Nadalje, samo 20 minuta dnevno boravka na zraku podiže motivaciju i energiju i čini ljude otpornijima na mentalne probleme. 
Ljudi koji žive u ruralnim sredinama manje pate od depresije naspram onih u gradovima.






6. Odlična prilika za tjelovježbu
Boravak u prirodi uglavnom uključuje gibanje. 
Čak i lagana šetnja značajna je prednost za zdravlje, u usporedbi sa sjedenjem. 
Zbog sjedenja nakupljaju se masne naslage i stvara se loša gustoća kostiju. 
Ujedno, sjedenje je povezano i s visokim srčanim tlakom te kraćim životnim vijekom. 
Tjelovježba, pogotovo ako je provodite vani, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, osigurava bolje raspoloženje, poboljšava koncentraciju te utječe na fizički izgled i bolje držanje.








7. Uzemljivanje
Uzemljivanje - izravni dodir stopala sa zemljom - oslobađa tijelo od negativne energije. 
Ono može imati snažan energizirajući učinak na cijelo tijelo. 
Dr. sci. Gary Schwartz, profesor psihologije i medicine na Sveučilištu Arizona, iznosi pretpostavku da je uzemljivanje isto onoliko bitno kao i sunčeva svjetlost, zrak, voda i hranjive tvari. 
Alternativna medicina smatra ga zanemarenim faktorom u pojavi bolesti - karikom koja nedostaje. 
Više o uzemljivanju možete pročitati u knjizi Uzemljivanje - najvažnije zdravstveno otkriće ikada?
Boravak u prirodi povezuje čovjeka sa svojim istinskim ja. 
No danas je čovjek udaljen od prirode, što pokazuje ne samo postotak bolesnih ljudi, nego često i nebriga o okolišu. 
Pođite stoga u prirodu, uživajte u njoj i čuvajte je. Ona to za vas već radi. 









Prošečimo prirodom

Ponekad dok boravimo u prirodi bilo hodajući, trčeći ili možda skačući,  nismo ni svjesni da vizualni efekt doživljenog ili viđenog u prirodi ima jako važan utjecaj na naš  život.

Naravno da ćete u prirodi zapaziti lijepe detalje koje će vaš mozak uredno pohraniti.

Zato idite u prirodu,  ako ne svaki dan, onda barem jednom tjedno u prirodu jer jednostavno nema boljeg lijeka protiv stresa.....

PLANIRATE LI DANAS PROVESTI BAREM 15 minuta  U PRIRODI???

 Prema istraživanju  samo 15-ak minuta žustrog hodanja dnevno može produžiti životni vijek za dvije godine, a svaka dodatna minuta kretanja ili tjelovježbe znači još bolje efekte po zdravlje i dugovječnost.Vrlo brzo ćeš osjetiti rezultate u poboljšanju koncentracije, dobrog raspoloženja kod rješavanja zadataka...Meni priroda poboljšava raspoloženje, a vama??



srijeda, 28. listopada 2015.

Vodozemci

Dobri dupin (latTursiops truncatus) vrsta je dupina koja živi i u Jadranu. Dupini se ubrajaju u najpoznatije i najomiljenijemorske sisavce, a dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina.
Red kitovi (Cetacea) dijeli se u tri skupine koje se međusobno bitno razlikuju. U prvu, prastaru skupina spadaju vrste poznate samo po fosilnim ostacima. To su prakitovi (Achaeoceti). Kod nas su fosilni ostaci kitova pronađeni kod Susedgrada i Vrapča u blizini Zagreba.

Žabe ili bezrepci pripadaju vodozemcima, a razlikuju se od drugih vodozemaca po tome što nemaju rep. Tijelo im je zdepasto, pokriveno glatkom, golom i mekanom kožom. Žabe su rasprostranjene na svim kontinentima osim Antartike. Najmanja je jedna kubanska vrsta, veličine samo 1 cm, a najveća je zapadnoafrička žaba, ponekad veća od 30 cm i teška oko 3 kg.


Pjegavi daždevnjak, poznat i kao šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) je vodozemac iz roda daždevnjaka. Duguljasta je tijela, s četiri kratke noge podjednake dužine i dugačkim repom. Većina primjeraka kraća od 20 cm, ali može doseći dužinu od 25 cm. Krupne je i robusne građe.


Ovaj markantni vodozemac ima zeleno do svjetlo zelena leđa prošarana tamnim mrljama i narančast pa do jarko crveniabdomen sa tamnim šarama. Koža im je umjereno naborana a oči visoko smještene i prilagođene životu i u vodi. Noge i plivajuće kožice su im tamne do crne boje.

Biljke i životinje - ritske šume

Sjenice su rasprostranjena porodica ptica, i pojavljuju se u većini Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Afrike. Mnoge male ptice također nastanjuju te šume. Nije ih lako vidjeti zbog gustoće vegetacije, ali ih je zato lakše čuti.






Nedirak (Impatiens L.) je rod zeljastih jednogodišnjih ili višegodišnjih biljaka iz istoimene porodice neticaljki (Balsaminaceae). Rod je opsežan te sadrži i preko 1000 opisanih vrsta iako je manji njihov broj i službeno prihvaćen.Ružičasti cvjetovi nedirka krase šumu u jesen.




Jeleni (latCervidae) su porodica životinja iz reda parnoprstaša (Artiodactyla). Porodica obuhvaća 45 vrsta, između ostalih jelenesrnesobove i losove, a nastanjuju i Europu. Najupadljivije obilježje ove porodice je rogovlje koje kod različitih vrsta ima vrlo različite oblike, i uglavnom ih imaju samo mužjaci.


Svibovina (Cornus sanguinea), je biljka koja voli nizinska svježa tla. Nalazimo je po živicama, šikarama, uz rijeke i rubove šuma. Iz dobro razvijenog površinskog korijena naraste do 5 m visoki grm. Listovi dužine do 6 cm i širine oko 3 cm nalaze se na šibolikim granama. Slični su listovima drijena jer imaju srpasto savijene nerve (3 do 4 para). Naličje koje je svijetlije od lica prekriveno je silnim sivim dlačicama. Mali bijeli cvjetići sa po 4 latice skupljeni su u štitaste cvatove.






Europska vidra (Lutra lutra) je sisavac iz porodice kuna i smatra se najboljim plivačem među kopnenim zvijerima. Ima gipko tijelo i vrlo je pokretna, a ljudima je privlačna jer se doima da je stalno zaigrana. Susrećemo je u slatkovodnim predjelima. Svoja životna područja odabire ondje gdje joj drveće i grmlje uz rijeke i kanale pruža dobru zaštitu. Onečišćenje voda i cestovni promet značajno utječu na smanjenje njene populacije.




Kuna bjelica (lat. Martes foina) životinja je koja voli stjenovito područje. Zato je najčešća u Dalmaciji, na kraškim staništima. U Slavoniji i Baranji u šumama češća vrsta je kuna zlatica, Martes martes. Međutim, ovdje obitava i kuna bjelica, iako u manjem broju. Prvenstveno živi u gradu Osijeku i u selima poput Kopačeva i Vardarca. Ovdje su stijene zamijenile zgrade, odnosno kuće na čijim se tavanima zadržavaju kune bjelice.